Kaća Đuričković: Broj povratnika skoro udvostručen

Mar 1, 2018
1408
Kaća Đuričković: Broj povratnika skoro udvostručen

Nedavni slučaj brutalno ubijenog petnaestomjesecnog dječaka ukazao je na krupne nedostatke u sistemskom odgovoru na nasilje. Naime, ispostavilo se da građani u 21. vijeku i dalje ćute i ne prijavljuju nasilje, institucije ih ne ohrabruju da se drugačije ponašaju, iako ih istraživanja opominju da to čine, a borba se svodi na kampanje koje su uglavnom kratkog daha.

Nasilju se hitno mora stati na put, a i iz UNDP-a su već preduzeli određene mjere u tom pravcu.

Kaca Ðuričković, programska menadžerka u UNDP-u, podsjetila je više puta za medije da istraživanja koja su radili ranije pokazuju da polovina građana ne bi prijavila nasilje, čak i kada su u pitanju njihovi najbliži članovi porodice.
"Bili smo svjedoci tragičnog slučaja (ubijenog dječaka). Nasilje je fenomen koji se događa u svim društvima, ali u maloj sredini kao što je Crna Gora, gdje vjerujemo da brinemo jedni od drugima, odnosno da smo solidarno društvo, zapravo potvrđujemo da je drugačije. Vrlo smo konzervativni i okrećemo leđa problemima, čak i najbližih.

https://www.youtube.com/watch?v=Te1nrSmt5us

Traže se promjene

U cilju unapređenja stanja, Ðuričković kaže da su već pripremljeni amandmani za izmjenu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici kroz saradnju sa predstavnicima tužilaštva, sudstva i civilnog sektora, jer je zaključak da akt nije dobar zato što treba da ima strožije kaznene mjere. Prema njenim riječima, oni su uputili inicijativu Ministarstvu pravde da ove godine uvrsti taj zakon u proceduru za izmjene i dopune.

"U prekršajnoj normi u Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici imate sankciju od 150 eura. Treba odrediti raspon (novčane kazne) i povećati nivo sankcija. Napraviću paralelu koja će reći jasno o kakvom se nonsensu radi. Recimo, u Zakonu o rodnoj ravnopravnosti imate sankciju za neupotrebu rodnosenzitivnog jezika u visini od 500 eura istakla je ona.
Ona objašnjava i da mogućnost izricanja policijske naredbe udaljenja nasilnika iz stana treba da bude aktivnija, jer je veoma značajna za zaštitu žrtve.

O setu ovih mjera razgovarano je nedavno na koordinacionom sastanku na kojem su učestvovali predstavnici tužilaštva, sudstva, nevladinih organizacija, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstva pravde, te je Ðuričković uvjerena da će se ova pitanja riješiti u što skorijem roku.

"Želimo da se mijenja Zakon i da to mora postati prioritet" istakla je g-đa Đuričković. Zakoni, ponovila je ona, moraju eksplicitno da propišu strožije kazne "tako da ne ostaje na sudijama da na osnovu sudske prakse i nekih ličnih percepcija procjenjuju koja i kakva sankcija treba da bude". Negodovala je što njihova istraživanja pokazuju da u više od 60 odsto slučajeva sudije izriču uslovne osude.

"Sudovi kad cijene, cijene ukupnu kompleksnost, okolnosti u porodici, da li lice koje je počinilo djelo nasilja izdržava porodicu, te su često skloni sagledavajući sve aspekte da dođu do toga da treba da smanjuju kaznu. Ako nemate adekvatnu sankcionu politiku, ako nemate adekvatnu podršku porodici, preventivne mjere, onda se dolazi do ponovnog nasilja što je opet problem. Problem je i činjenica da u porodicama u kojima ima nasilja (to su istraživanja pokazala) djeca ili postaju nasilnici ili trpe nasilje. To je nekako začarani krug", navela je Đuričković.

Ona je istakla i to da UNDP, zbog nedovoljno snažne kazne koju izriču sudovi, ne iznenađuje što se povećava broj povratnika počinilaca nasilja.

"Posebno nas brine način na koji se institucije, odnosno policija i tužilaštvo opredjeljuju da određeno djelo kvalifikuju kao krivicu ili prekršaj... Najveći broj predmeta nasilja upravo potpada pod prekršaje, a ne pod krivicu", istakla je ona.

sss

Ponavljanje nasilja

Statistika Uprave policije pokazuje da je u posljednje dvije godine došlo do povećanja broja povratnika koji su pocinili krivična djela nasilje u porodici. Prošle godine su registrovali 42 povratnika, a pretprošle 25. Povećan je i broj prekršaja iz ove oblasti koju sankcioniše Zakon o zaštiti od nasilja u porodici. Tako su prošle godine evidentirana 203 povratnika, a 2016. ih je bilo 175 koji su ponovili prekršaj.

Proteklih pet godina u Crnoj Gori zabilježeno je deset ubistava koja se mogu dovesti u vezu sa nasiljem u porodici - pokazuju podaci Uprave policije.

U 2015. godini su registrovana dva ubistva: sin je usmrtio oca, zet tasta, a ranio taštu i suprugu. Dva slučaja su zavedena u bazi policije i 2014. godine.

Stav sudija

Istraživanje UNDP iz 2015. godine pokazuje da su sudije konzervativnije od prosječnih gradana, jer jedan od dvoje njih smatra da nasilje nije neki veliki problem, te da je to privatno pitanje koje treba rješavati unutar četiri zida.

"Znali smo da su građani konzervativni, odnosno da su dosta tolerantni na nasilje, ali ovaj podatak za sudije veoma zabrinjava. U Crnoj Gori u prosjeku žrtvi treba sedam godina da se odvaži da prijavi nasilje prvi put. A institucije kad je ugledaju prvi put smatraju: pa dobro, nije strašno, evo, prvi put neka bude uslovna kazna. To je veliko obeshrabrenje za žrtve da se vrate i da ponovo prijave", rekla je Ðuričković.

https://www.youtube.com/watch?v=_khHv6jdLVA&feature=youtu.be

I kada imate najbolju zakonsku normu, ističe ona, ako je neko iz vrlo konzervativne percepcije i iz konzervativnog ugla interpretira, onda vam ne može pomoci.

"Dobar dio rješenja nije samo u unapređivanju zakona nego i u tome da se senzibilišu sudije", poručila je ona.

Kaća Ðuričković je istakla da u slučaju nasilja u porodici mora postojati efikasna zaštita, odnosno koordinacija medu institucijama sistema koja uključuje centre za socijalni rad, zdravstvene institucije i policiju.

"Mi to nemamo. Često od institucija čujemo kako postoje multidisciplinarni timovi, ali šta nama znači tim koji se sastane jednom u nekoliko mjeseci, ako se ikada sastane...".

Kako je najavila, radi se na novom protokolu koji će reformisati načine na koji institucije međusobno sarađuju i postupaju. 

daba page 001